Willy - Zlatne godine filmskog plakata

BIOGRAFIJA

WILLY - GUGLIELMO STIPANOV

WILLY - GUGLIELMO STIPANOVGuglielmo Stipanov, poznatiji kao Willy ili Vili, crtač filmskih panoa i plakata, rođen je u Rijeci 1922. godine, u umjetnički nadarenoj obitelji koja živi od slikarstva i, povremeno, od glazbe.
Tridesetih godina Vili je šegrtovao u drogeriji na uglu palače Jadran (tada Palazzo Adria na Piazza Regina Ellena, danas Jadranski trg). Uz ostalo, prodavao je umjetničke boje i viđao riječke slikare.

Vili  i njegov stariji brat Amato dobili su novi atelijer kraj samog Korza (pored Slavice) i odmah preuzeli povjerenu im zadaću da naslikaju brojne portrete jugoslavenskih političara. Najviše su naslikali Titovih portreta, ali i portreta Edvarda Kardelja, Milovana Đilasa i drugih. To su najčešće bili brzo izrađeni panoi za ulična pročelja (jedno je od omiljenih mjesta za takve panoe bio riječki Neboder) i za pozornice brojnih javnih mitinga.

Willy, Amato i PaoloPrvih godina nakon rata braća su počela raditi kao kazališni slikari i scenografi, no na tom se poslu nisu dugo zadržali.
Tih su godina podosta svirali na zabavama i plesovima. Amato je svirao gitaru i trubu, Vili harmoniku, a Paolo, najmlađi među njima, klarinet i bubnjeve.
Već krajem četrdesetih Willy postaje slikar kinematografskih ilustracija koje gotovo isključivo radi za veliki pano na pročelju kina Partizan (poslije Teatro Fenice).
Povremeno je radio i scenografije za Zajednicu Talijana (popularni Circolo), a istovremeno je uvijek rado slikao portrete i krajolike, posebno marine.

WILLY - GUGLIELMO STIPANOVUnatoč visokoj dobi i slabom vidu koji ga muči od mladosti, sve je donedavna, gotovo do posljednjih predstava, slikao ilustracije za isti pano na pročelju kina Teatro Fenice.
Posljednjih mu je godina katkad pomagao nećak Mauro, Amatov sin, akademski slikar i najpoznatiji umjetnik u obitelji, koji ovakve ilustratorske poslove smatra opuštanjem i dobrodošlom vježbom.
Tijekom pedesetih i šezdesetih godina izrađivao je filmske plakate za distribucijsku kuću Morava film, a izradio je i nekoliko ilustracija za Croatia film.

Blizu pedeset plakata nacrtanih od druge polovice 1950-ih  do potkraj 1970-ih, svjedoči o njegovoj popularnosti koju je stekao unatoč svojevrsnoj izolaciji u osami svoga atelijera u kinu Partizan ili Teatro Fenice, u kojem i danas živi.

© 2008 MUZEJ GRADA RIJEKE | Izrada web stranice: NEON STUDIO