MUZEJ GRADA RIJEKE
 

AKTUALNA RIJEČKA FOTOGRAFIJA

RIJEČKI FOTOGRAFI 1950.–1980.Autor izložbe: Borislav Božić

Cilj ovog projekta je da se predstavi cjeloviti fotografski rad koji je prisutan „sad i  ovdje“ u Rijeci. Poveznice su ovovremenost i grad Rijeka. Ne Rijeka kao tema, već Rijeka kao mjesto boravka i djelovanja autora. U ovom društvu autora nalaze  se članovi HDLU-a Rijeka, studenti Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci koji u svom nastavnom programu imaju fotografiju, članovi hobističkih udruga: Fotoklub Studentskog centra, Fotosekcija KUD-a Baklje, Fotoskupina KPD-a Bazovica, Fotoklub Color,  Fotoklub Rijeka,  Fotodružina Učeničkog doma Kvarner te autori koji ne pripadaju ili nisu sebe pridružili niti jednoj od ovih skupina, a svojim radom i te kako su prisutni u ovom vremenu i prostoru. Svaka od ovih skupina ili asocijacija okuplja autore, provodi određene programe te javno izlaže radove svojih članova, ali svaka za sebe samostalno. U duhu ili po principu solidarnosti, autori ili interesne skupine (nije pravilo, ali je najčešće) daju podršku svojoj asocijaciji prigodom izložbi ili u nekoj drugoj programskoj aktivnosti. Viđamo, ali rjeđe, članove jedne interesne skupine na izložbi druge.
U Rijeci se fotografija prakticira  u nekoliko organizacijskih okvira s različitim motivacijskim impulsima što posljedično određuju i njeno mjesto u javnoj percepciji. Spirala fotografske prakse razvija se od neobaveznih hobističkih udruga pa preko obrazovnih institucija i sve do profesionalnih artističkih cehova. Dakle, svi fotografski  autori s područja  grada Rijeke koji su se u javnosti pojavili u zadnje dvije godine s fotografskim radom objedinjeni su  na ovoj izložbi. Svaki autor predstavljen je s jednim radom, radom koji je već bio izlagan i koji je prošao neku  selekcije. Kao autor ovog projekta radio sam minimalnu intervenciju kod nekoliko autora na način da sam od dva-tri priložena rada odabrao jedan jer sam primijenio princip da svaki autor bude zastupljen. To  je jedini način da imamo cjeloviti uvid u fotografsko stvaralaštvo u gradu Rijeci. Ova izložba ne tretira određeni snimateljski problem ili temu, ili društveni fenomen, već joj je zadaća da jednakomjerno prezentira sve fotografske autore Rijeke kroz njihovu izlagačku fotografiju.
Prvi dojam, kad se promotri izloženi materijal, jest osjećaj lakoće pravljenja fotografskih slika. Tu lakoću materijaliziranja odabrane vizualne senzacije omogućuje sveprisutna, nezaobilazna, digitalna tehnologija. Ova tehnološka evolucija jest prednost i olakšavajuća okolnost današnjem autoru. To je tehnologija koja sa svojim suštinskim vrijednostima  prati i odgovara dinamici i užurbanosti ovog doba. Ona je neodvojivi i svakako komparativni element stvaralačkom nervu fotografskog autora. Kad se govori o tehnici i tehnologiji u smislu alata i materijalnog okruženja gdje se realizira ideja, neovisno jesmo li  u  svijetu fotografije, glazbe ili nekog drugog stvaralačkog područja, ona mora biti nevidljiva i do te mjere prisutna  da na najbolji način omogući autoru  realizaciju  njegove zamisli. Uz sve njene blagodati  neophodna je makar i minimalna   nadgradnja, dodatak u obliku ljudskog umijeća. Katkad mogućnosti tehnike i  tehnologije svojom jedno
stavnošću ili širinom zavedu  autora pa u konačnom radu samo ona dominira ili je jedino prisutna. Ovo je opasno područje zamjena teza i zato autori  moraju biti posebno osjetljivi pri  njenom korištenju. Dakako da tehnologija, iako je skoro savršena, nije dovoljna i ne smije biti primarna, već mora ostati u ulozi koju inače kroz povijest umjetničke prakse ima, neovisno o kojem stvaralačkom području se radi.
 Ova izložba svojom raznolikošću  nudi nekoliko metodoloških pristupa -  od onih koji fotografiju tretiraju kao rad „in situ“, što u ovom slučaju znači da je autor prepoznao, odabrao i snimio određenu vizualnu senzaciju i time završio svoj stvaralački proces. Printanje završnog rada  uglavnom se shvaća kao tehnički dio posla lokalnog fotografskog studija. Ako poslije snimanja ovaj autor i intervenira u kakvom programu za obradu fotografije, onda je to toliko minimalno i beznačajno da ne utječe na svježinu i neposrednost učinjenog snimka. Baš zbog toga ovaj način rada nazivam „in situ“ jer je doista nastao u jednom trenutku, na licu mjesta bez dodatnih manipulacija. Svojstven je slikarima i nije nepoznanica u njihovoj praksi.
Drugačija metodologija ili drugi pristup koji je dosta prisutan u fotografskoj praksi je taj da se na fotografskom djelu radi u nekoliko faza. Dakle, autor je prvo prepoznao i snimio određeni vizualni ambijent ili vizualnu činjenicu i to mu je tek polazište - „sirovi materijal“. U nastavku rada, tj. drugoj fazi, autor koristi programe za obradu fotografija i u konačnici je rad manje ili više odmaknut od prvotne snimljene scene, ali je još uvijek u okviru fotografske slike.
Imamo i treću pojavu da pojedini autori više snimaka različitim metodama spajaju u jednu fotografsku sliku. Ovi autori rade svojevrsni digitalni kolaž, a ova tehnika ili metoda rada i te kako je poznata i prisutna u povijesti fotografske prakse. Nekada se to radilo mehanički, a danas se to radi digitalno. Logično je da autori prate duh vremena.
Sinergija tehnoloških mogućnosti fotografske opreme i  finog, suptilnog autorskog senzibiliteta rezultira fotografskim radom kojemu mi na ovoj izložbi svjedočimo. Ova raznolikost pristupa  vrlo jasno govori o kompleksnosti i širini stvaralačke platforme u području fotografije. Fotografska slika u svom pojavnom obliku te kontekstom pojavljivanja proizvodi niz suštinskih pitanja. To su pitanja koja ova izložba može samo naznačiti, ali nikako odgovoriti. Dakle, uz ovu izložbu svakako bi trebala slijediti neka vrst problemske diskusije o stanju i tendencijama riječke fotografije. Ovako organizirana izložba dopušta upotrebu sintagme ili pojma riječka fotografija. Na njoj su, pored autora koji se isključivo bave fotografijom, prisutni i autori iz drugih likovnih područja (kipari, slikari, grafičari i multimedijalni umjetnici), odnosno oni kojima je i fotografija  jedna od njihovih odrednica.
U protekle dvije godine (2010. i 2011.) u Rijeci je na temu fotografije organizirano preko 80 izložbi, radionica, predavanja i promocija literature i časopisa. Navedene manifestacije organizirali su Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Muzej grada Rijeke, Grad Rijeka - Odjel gradske uprave za kulturu, Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci, HDLU Rijeka, Galerija Palach, KUD Baklje, KPD Bazovica, Fotoklub Color, Fotoklub Rijeka. Izložbe i prateći fotografski programi realizirani su u prostoru Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Muzeju grada Rijeke,  Državnom arhivu Rijeka, izložbenim prostorima Filodrammatice i Narodne čitaonice, Malom salonu, fotoklubovima  Color i Rijeka, KPD Bazovica, Klubu Sušačana, Zajednici Talijana Circolo, galerijama Kortil, Palach, Juraj Klović i Principij.
Ove fotografske izložbe i  prateće manifestacije integralni su dio kulturnog prostor grada Rijeke. Ovo snažno zasijecanje i duhovnog i stvarnog prostora govori da je fotografija danas dominantno prisutna kao medij, kao komunikacijsko sredstvo i napose kao umjetnički rad. S jedne strane govori  i o društvenoj potrebi, a s druge o sveukupnom značaju fotografije kao temelja multimedijalnog svijeta. To je stvaralaštvo koje bitno ulazi u javni i kulturološki ambijent i koje taj isti ambijent kulturno i umjetnički definira i određuje. Ovo je, dakako, velika mogućnosti da riječki autori mjere i dimenzioniraju svoj rad u kontekstu drugih autora. Ovako  bogat milje fotografskim događanjima  autoru služi kao poticaj i platforma na kojoj može graditi znatno kvalitetnije svoj stvaralački habitus.
             S ovom se izložbom objedinjuju svi fotografski autori Rijeke (neovisno o svom umjetničkom i profesionalnom statusu) i  ravnopravno su zastupljeni. Tako nam  ona pruža jasan uvid u vrijednosne  razine pojedinog rada u  okviru ove ciljane skupine i omogućuje ne samo vrijednosnu procjenu, već daje istovremeni uvid u stanje riječke fotografije.
            Svi ovi programi dijelom su sufinancirani iz budžeta Grada, Županije ili Ministarstva kulture.
U realizaciji ovoga projekta pomogli su mi: Kristina Kinkela,  Bojana Butković, Jasna Rodin, Jolanda Todorović, Sabina Salamon, Marija Lazanja Dušević, Marijana Mavić, Rajko Đedović, Fedor Vučemilović, Petra Aničić, Milica Vlaisavljević - Maćešić,  Carmela Žmirić i Velid Đekić.
 
Borislav Božić, prof.

AUTORI  IZLAGAČI:

Marijan Blažina, Barbara Argentin Štiglić, Siniša Gulić, Branko Lenić, Željko Krančević, Dražen Šokčević, Zdravko Kopas, Ranko Dokmanović, Egon Hreljanović, Voljen Grbac, Danica Mračević Jurišić, Petar Fabijan, Petar Trinajstić, Ira Petris, Kristina Valkai, Petra Aničić, Robert Paić, Mirko Žorž, Darko Mohar, Damir Debeuc, Rene Bertoša, Mladen Kvočka, Ervin Debeuc, Karmen Škaron, Karmen Ventin, Zoran Ventin, Jerko Gudac, Dejan Ban, Michele Bujas, Matilda Rudec, Istog Žorž, Petar Lupić, Leda Listeš, Vivian Šulina, Gea Golović, Alen Kregar, Verdan Grubelić, Željko Piković, Robert Pichler, Ana Osmanović, Livija Mjeda, Miljenko Minozzi Klepac, Tamara Debeuc, Ana Brajković, Ana Hrčan, Ana Petković, Bruna Tomšić, Dominik Grdić, Dragana Kružić, Issabela Bubola, Ivan Vranjić, Ivana Butković, Mia Vučemilović, Ivana Ribar, Jelena Tuliak, Kristina Kinkela, Majda Đanić, Marijana Butigan, Marijana Stanić, Meri Files,
Sanja Jovanović, Snježana Rumora, Jelena Herceg, Aleksandar Tomulić, Gordana Pošćić, Sanja Komadina, Morena Kvaternik , Nina Cimerman, Ivo Vidotto, Ingrid Prokop, Gordana Ivičić, Filip Gržinčić, Dean Silić, Jadranka Herak, Andrej Turina, Tanja Ljubojević, Lucio Vidotto, Ivica Rajčić, Željko Jurčić, Dario Jurjević, Hrvoje Skorup, Saša Žic, Zdenko Vukelić, Tatjana Travica, Ivica Nikolac, Zoran Mirošević, Linda Mirošević, Nedeljka Čamić Prpić, Petra Zaverski, Ingrid Jerković, Marijana Mavić, Sanja Buterin, Nika Petković , Darko Ivošević, Branko Kukurin, Tatjana Mrvoš, Josip Marković, Dragutin Barac,, Rino Gropuzzo, Carmela Žmirić, Zoran Žmirić, Josip Karneluti, Velid Đekić, Ratimir Gudelj, Marko Gracin, Vedran Karuza, Melita Sorola Staničić, Emilija Duparova, Tomislav Gašparović, Maja Boljkovac, Dragan Karlo Došen, Majda Anić, Kristian Uremović, Josipa Vargović i Borislav Božić.